prof. emer. Tonko ĆURKO
Hrvatska udruga za rashladnu, klima tehniku i dizalice topline (HURKT), Zagreb
Tlačna oprema 2025.:
RASHLADNA OPREMA - OPREMA POD TLAKOM
Može se reći da su u proteklih nešto više od stoljeća i pol radne tvari u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici zatvorile puni krug. Naime, prva radna tvar za prve dizalice topline, još 1867., bila je ugljikov dioksid, a nekoliko godina kasnije započela je i primjena amonijaka. Prelazak rashladne i klimatizacijske tehnike na primjenu halogeniranih ugljikovodika ('freona') započeo je 1926. godine i njihova je era trajala do početka 21. stoljeća. No, zbog njihovog štetnog utjecaja na okoliš njihova se primjena danas više sve ograničava i prednost se ponovno daje 'starim' radnim tvarima. Pri tome se ponajviše misli na CO2, dok se primjena amonijaka ipak održala u velikim rashladnim sustavima, a sve više u prvi plan dolazi i propan.
Osnovni problem svih tih tvari u primjeni, čega nije bilo kod primjene freona, su visoki tlakovi i/ili otrovnost i/ili zapaljivost. Upravo zbog visokih tlakova pri radu rashladne i klimatizacijske opreme, a ponekad i u kombinaciji s velikim količinama punjenja radne tvari, takva oprema u posljednje vrijeme sve više postaje oprema pod tlakom i na nju se moraju primjenjivati i svi propisi, norme i tehnička praksa koji za takvu opremu vrijede.
Životopis
Rođen je 12. siječnja 1947. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1972. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je i magistrirao 1979. i doktorirao 1986. godine. Uz to, kao stipendist boravio je na znanstvenim i stručnim usavršavanjima u Sjedinjenim Američkim Državama, Finskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj. U razdoblju 1975. - 2004. radio je na FSB-u, pri čemu je najprije bio znanstveni asistent, a zatim docent, izvanredni, redoviti i redoviti profesor u trajnom zvanju. Tijekom rada na FSB-u utemeljio je i vodio međunarodni poslijediplomski studij 'Sustainable Energy Engineering' u suradnji s Kraljevskom visokom tehničkom školom (KTH) iz Stockholma (Švedska) i Sveučilištem u Padovi (Italja) te je sudjelovao u više znanstvenoistraživačkih, tehnologijsko-razvojnih i međunarodnih projekata. Uz to, na FSB-u i Sveučilištu u Zagrebu obnašao je više odgovornih dužnosti pa je, između ostalog bio dekan FSB-a (2002. – 2006. godine) i prorektor Sveučilišta za poslovanje. Nakon umirovljenja nastavio je raditi u području rashladne i klimatizacijske tehnike i danas je predsjednik Hrvatske udruge za rashladnu, klima-tehniku i dizalice topline, dok je 2016. godine proglašen za profesora emeritusa. Autor je i suautor brojnih znanstvenih i stručnih radova u časopisima i zbornicima međunarodnih i domaćih skupova. Autor je jednog sveučilišnog udžbenika, tri monografije o radnim tvarima u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici i radne skripte 'Osnove rashladne tehnike'. Za potrebe gospodarstva izradio je 32 veća projekta i surađivao na više od 35 projekata te izradio više od 40 studija i elaborata. Osim što je danas predsjednik HURKT-a, član je Društva inženjera Hrvatske, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatskog energetskog društva, Međunarodnog instituta za hlađenje (IIF-IIR) i doživotni član Američkog društva inženjera za grijanje, hlađenje i klimatizaciju (ASHRAE). Za uspjehe u radu dobio je 1988. godine Medalju FSB-a.
Ovogodišnje izlaganje:
POREDBENA ISKUSTVA U REGULACIJI TEHNOLOGIJE POLUSAMOVOZEĆIH SUSTAVA U MOTORNIM VOZILIMA
Valja izložiti poredbeni modeli regulacije korištenja naprednih sustava za ispomoć u vožnji motornih vozila te sustava za automatiziranu vožnju motornih vozila. Naglasak je pri tome na američkim i europskim iskustvima u vezi uvođenja i primjene tehnologije na trećoj i četvrtoj razini autonomije (SAE klasifikacija).
Pogledajte ostale ovogodišnje predavače